WASHINGTON, 11. travnja 2024. ¨C Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj i dalje pokazuje otpornost te je s 2,8 % rastom BDP-a u 2023. ostala daleko iznad prosjeka Europske unije. To je ponajvi?e posljedica brzorastu?eg sektora turizma i sna?nog priljeva sredstava iz EU-a, poticajne fiskalne politike, jakog tr?i?ta rada te velikog priljeva doznaka radnika iz inozemstva, ?to je potaknulo stabilan rast osobne potro?nje, stoji u dana?njem izvje??u Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i sredi?nje Azije (Europe and Central Asia Economic Update).
O?ekuje se da ?e 2024. rast ubrzati na 3,0 %, prvenstveno kao posljedica prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., ja?anja vanjske potra?nje i ekspanzivne fiskalne politike. Uz to, sna?no tr?i?te rada, s relativno visokim udjelom poduze?a koja prijavljuju nedostatak radne snage i veliko pove?anje pla?a, dodatno ?e pridonijeti rastu realnog dohotka. Inflacija ?e nastaviti opadati i postupno se pribli?iti ciljnoj razini ESB-a od gotovo 2 % do po?etka 2025., ali rizici su i dalje prisutni zbog pritiska na rast pla?a.
Gospodarska aktivnost na tr?i?tima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i sredi?nje Azije ove ?e godine vjerojatno usporiti jer slabo globalno gospodarstvo, poo?trena monetarna politika, usporavanje kineskoga gospodarstva i ni?e cijene robe smanjuju izglede za njezin rast, navodi se u danas objavljenom izvje??u Svjetske banke Economic Update za ovu regiju.
Rast u regiji ove ?e godine vjerojatno usporiti na 2,8 % nakon znatnog pove?anja na 3,3 % u 2023., kad su gospodarstva Rusije i ratom pogo?ene Ukrajine ponovno po?ela rasti te zahvaljuju?i sna?nijem oporavku sredi?nje Azije. Regionalni output vjerojatno ?e 2025. uglavnom ostati nepromijenjen.
Na izglede utje?e vi?e nepovoljnih okolnosti. Slabiji oporavak klju?nih trgovinskih partnera od o?ekivanog, osobito u europodru?ju, restriktivne monetarne politike i pogor?anje geopoliti?kih kretanja mogli bi dodatno usporiti rast.
?Zemlje Europe i sredi?nje Azije i dalje se suo?avaju s vi?estrukim krizama, koje su se pogor?ale zbog usporenog rasta svjetskoga gospodarstva¡±, rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i sredi?nje Azije. ?O?ivljavanjem rasta produktivnosti poticanjem dinami?nosti poslovanja i pove?anjem otpornosti na rizike od klimatskih promjena mo?e se za?tititi stanovni?tvo regije i ubrzati gospodarski rast.¡±
Slab rast dodatno ?e usporiti oporavak regije od nedavnih ?okova kao ?to su ruska invazija na Ukrajinu, koja i dalje traje, pandemija i kriza tro?kova ?ivota u 2022.
Na tr?i?tima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i sredi?nje Azije inflacija se smanjila br?e od o?ekivanog, uglavnom zbog o?trog pada cijena energenata i hrane. Medijan godi?nje inflacije potro?a?kih cijena u regiji smanjio se s 15 % po?etkom 2023. na 4,2 % do velja?e 2024. Neovisno o tome, kriza tro?kova ?ivota iz 2022. i dalje utje?e na ku?anstva iako se realni dohodak pro?le godine pove?ao.
O?ekuje se da ?e u Ukrajini oporavak ove godine usporiti na 3,2 % sa 4,8 % u 2023., ?to je odraz slabije ?etve i kontinuiranog nedostatka radne snage. Gospodarski izgledi za Ukrajinu i dalje ovise o potpori donatora i trajanju ruske invazije. Prema nedavnim procjenama Svjetske banke i partnerskih institucija, tro?ak obnove i oporavka Ukrajine pove?ao se na 486 milijardi USD, ?to vi?e nego dvostruko prema?uje veli?inu njezina predratnoga gospodarstva 2021.
Ove ?e godine i u Turskoj rast vjerojatno oslabjeti na 3 %, ?to je najni?a razina od 2009., izuzev pandemijskih godina, jer se o?ekuje da ?e makroekonomska konsolidacija ograni?iti doma?u potra?nju. Zauzdavanje globalnih cijena nafte oslabit ?e izglede u sredi?njoj Aziji, pri ?emu ?e rast s procijenjenih 5,5 % u 2023. ove godine usporiti na 4,1 %.
Izvje??e uklju?uje posebno poglavlje o iskori?tavanju snage privatnog sektora. Napominje se da je gospodarski razvoj u regiji pri?a o prelasku s planskog na tr?i?no gospodarstvo, opse?nim i dubinskim strukturnim reformama te pojavi privatne inicijative, glavnog pokreta?a rasta i prosperiteta.
U manje od tri desetlje?a 12 zemalja iz ove regije pridru?ilo se Europskoj uniji (EU). Tranzicija tih zemalja u tr?i?na gospodarstva integrirana u EU, sa stabilnim institucijama i proizvodnim strukturama, dokaz je uspje?nosti dubinskih reformi nekih od tih zemalja, koje su postale i zemlje visokog dohotka.
?Privatni sektor u nekoliko zemalja u regiji suo?ava se s preprekama koje onemogu?uju njegovo ?irenje i inovacije¡±, rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i sredi?nje Azije. ?Kako bi se pove?ala dinamika poslovanja, bit ?e potrebno otkloniti nekoliko izazova u podru?jima kao ?to su unaprje?enje tr?i?nog natjecanja, smanjenje intervencije dr?ave u gospodarstvo, pobolj?anje kvalitete obrazovanja i pove?anje dostupnosti financiranja za poduze?a.¡±
Poticanje tr?i?nog natjecanja i slobodnih tr?i?ta trebalo bi se usmjeriti na smanjenje prepreka za ulazak i olak?avanje izlaska neproduktivnih poduze?a s tr?i?ta. Zna?ajna prisutnost poduze?a u dr?avnom vlasni?tvu tako?er je velika prepreka izjedna?avanju uvjeta na tr?i?tu za privatna poduze?a.
Problemi privatnih poduze?a su i nedovoljno obrazovana radna snaga i velik nedostatak vje?tina, ?to uvelike ote?ava rast. Visoke stope iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika ne poma?u u kratkoro?nom razdoblju. Bolje obrazovana radna snaga povezana je s ve?om produktivno??u i mo?e dovesti do vi?e inovacija.
Krediti banaka privatnom sektoru na relativno su niskoj razini i nisu se pove?ali u proteklom desetlje?u. Uz to, kreditiranje je uglavnom vi?e kratkoro?no. Kako bi pove?ala produktivnost i inovacije, poduze?a trebaju pristup dugoro?nom financiranju.
