Zagreb, 19. sije?nja 2022. – Obala i more Republike Hrvatske klju?ni su nacionalni resursi koji znatno pridonose razvoju njezina gospodarstva, daju joj komparativnu prednost i ?ine je privla?nim turisti?kim odredi?tem. Sektor turizma sam je ?inio i 20 % nacionalnog BDP-a. Me?utim, kao poluzatvoreno more, Jadran je sve osjetljiviji na utjecaj gospodarskih aktivnosti, ?to uklju?uje i brzorastu?i okoli?ni otisak turisti?ke industrije. Zbog klimatskih promjena to ?e se vjerojatno dodatno pogor?ati.
Kako bi pomogli Hrvatskoj u poticanju odr?ivoga zelenog rasta gospodarstva uz smanjenje posljedica za okoli? i klimu te u za?titi obalnih i morskih prirodnih resursa, Ministarstvo gospodarstva i odr?ivog razvoja Republike Hrvatske i Svjetska banka okupili su na virtualnoj radionici – Ulaganje u odr?ivo plavo gospodarstvo u Hrvatskoj – vode?e nacionalne i me?unarodne stru?njake za razvoj i za?titu okoli?a te ostale dionike. Radionica je pridonijela ja?anju nacionalnog dijaloga o plavom gospodarstvu te je dodatno istaknula va?nost obalnih i morskih prirodnih resursa Republike Hrvatske u njezinoj razvojnoj strategiji za plavo gospodarstvo i zeleni rast, kao i u njezinoj prilagodbi i smanjenju posljedica klimatskih promjena.
?Svjesni pritiska na okoli? kojeg turizam, uz neupitnu korist za gospodarstvo, stvara na sastavnice okoli?a vode i more, zahvalni smo Svjetskoj banci na poticaju na raspravu o zna?enju plave ekonomije za Hrvatsku, o mogu?nostima vezanim za bolje kori?tenje financiranja pojedinih segmenata plave ekonomije te mogu?im daljnjim koracima. U cilju smanjenja tog pritiska, Ministarstvo gospodarstva i odr?ivog razvoja provodi niz vodnokomunalnih projekata. Tako je do sada, u okviru Operativnog programa ?Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. financirano ukupno 60 vodnokomunalnih projekata u vrijednosti od 25,78 milijardi kuna s PDV-om, od ?ega prihvatljivi tro?kovi iznose 20,5 milijardi kuna, a EU sredstva 14,36 milijardi kuna. Zna?ajan dio tih sredstava odnosi se na projekte u jadranskom dijelu Hrvatske, upravo vode?i ra?una o odr?ivosti hrvatskog turizma” , naglasila je Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i za?tite mora Ministarstva gospodarstva i odr?ivog razvoja.
Model plavoga gospodarstva obuhva?a odr?ivo kori?tenje morskih resursa u svrhu poticanja gospodarskog rasta te boljih ?ivotnih uvjeta i radnih mjesta, uz o?uvanje prirodnih resursa oceana, mora i obala. Plavo gospodarstvo vode?i je model programa odr?ivosti u svijetu i dio Europskoga zelenog plana, kojem je cilj dr?avama ?lanicama Europske unije pomo?i da zadovolje svoje ekonomske potrebe, istodobno se pribli?avaju?i svojim ciljevima odr?ivosti koji uklju?uju i prilagodbu klimatskim promjenama.
?Svjetska banka podupire Vladu Republike Hrvatske u za?titi nacionalnih prirodnih resursa te smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene i intenziteta potro?nje energije u gospodarstvu”, rekao je Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku. ?Hrvatska mo?e biti predvodnik u sektoru plavoga gospodarstva u EU-u, u kojem ima najve?i relativni udio plavoga gospodarstva u nacionalnoj bruto dodanoj vrijednosti i zapo?ljavanju te joj je u postizanju tog cilja Svjetska banka spremna pomo?i svojim globalnim znanjem.”
Kako bi ocijenila izazove s kojima se Hrvatska susre?e, Svjetska banka u svojem je najnovijem procijenila ekonomske i socijalne tro?kove degradacije morskog i obalnog okoli?a u Hrvatskoj zbog gubitka usluga ekosustava, neodgovaraju?ega gospodarenja otpadom i otpadnim vodama, otpada u moru, one?i??enja zraka i utjecaja turizma na okoli?. Na primjer, gubitak usluga ekosustava, koji pru?a neophodne usluge i temelj je gospodarskog rasta, uklju?uju?i u sektoru turizma, procjenjuje se na 90 milijuna EUR godi?nje. Procjenjuje se i da zbog otpada u moru dodatni tro?kovi lu?kih operacija iznose najmanje 20 milijuna EUR godi?nje, dok je tro?ak nedostatnog pro?i??avanja otpada i otpadnih voda iz sektora turizma 55 milijuna EUR godi?nje.
?Oceani, mora i obale pru?aju veliku priliku za postizanje odr?ivog i uklju?ivog rasta u ribarstvu, akvakulturi, marikulturi, obalnom turizmu, morskoj biotehnologiji i obnovljivim izvorima energije”, napomenula je Kseniya Lvovsky, direktorica Sektora Svjetske banke za za?titu okoli?a, prirodne resurse i plavo gospodarstvo u Europi i sredi?njoj Aziji. ?Oni imaju klju?nu ulogu i u smanjenju emisija stakleni?kih plinova apsorbiranjem ugljika iz atmosfere te u pobolj?anju otpornosti priobalnih podru?ja na klimatske promjene. Za odr?ivo upravljanje morskim i obalnim resursima potrebna je suradnja razli?itih industrija, javnog i privatnog sektora te dr?ava.”
Na virtualnoj radionici okupili su se klju?ni dionici iz Ministarstva gospodarstva i odr?ivog razvoja, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva prostornoga ure?enja, graditeljstva i dr?avne imovine, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma i sporta te drugih dr?avnih tijela, zavoda, razvojnih partnera, privatnog sektora, civilnog dru?tva, kao i vode?i nacionalni i me?unarodni stru?njaci za razvoj i za?titu okoli?a.
