WASHINGTON, 30. o?ujka 2021. ¨C O?ekuje se da ?e gospodarstva u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i sredi?nje Azije ove godine zabilje?iti rast od 3,6 posto. Oporavak izvoza i stabilizacija cijena industrijske robe djelomice neutraliziraju posljedice drugog vala pandemije s kraja 2020. i nedavni skok u broju novih slu?ajeva, stoji u danas objavljenom najnovijem izdanju izvje??a Svjetske banke o gospodarskim aktualnostima u toj regiji (Europe and Central Asia Economic Update).
Skroman rast u 2021. slijedi nakon ?to je 2020. zabilje?en pad od 2 posto uslijed poreme?aja koje je izazvao COVID. Taj pad bio je manji od o?ekivanog jer su oporavak Turske i otpornost Rusije bili sna?niji nego ?to se predvi?alo, a rije? je o najve?im gospodarstvima regije. Takvom ishodu doprinijeli su o?ivljavanje industrijske proizvodnje, pove?ana potra?nja za izvozom, vi?e cijene robe te fiskalna i monetarna potpora. Najpogo?enija su gospodarstva koja uvelike ovise o uslugama i turizmu jer su ih mjere socijalnog distanciranja i ograni?enja kretanja trajno oslabila.
O?ekuje se da ?e se regionalni rast u 2022. poja?ati na 3,8 posto jer ?e u?inci pandemije postupno slabjeti, a trgovina i ulaganja ponovno ?e uzeti maha. No izgledi su i dalje izrazito neizvjesni, a rast bi mogao biti slabiji bude li pandemija potrajala dulje od o?ekivanog prije no ?to po?ne jenjati. Tu su i ka?njenja u cijepljenju, a uvjeti vanjskog financiranja pogor?avaju se uslijed pove?anja globalnih kamatnih stopa, sve lo?ijeg raspolo?enja ulaga?a ili zbog geopoliti?kih napetosti.
Prema o?ekivanjima, pandemija ?e u vi?e zemalja regije izbrisati najmanje pet godina pozitivnih pomaka u dohotku po glavi stanovnika. Tako?er ?e pove?ati broj siroma?nih, uglavnom zbog gubitka radnih mjesta. Ukupno gledano, unato? o?ivljavanju rasta, oporavak bruto doma?eg proizvoda (BDP-a) po glavi stanovnika regije usporen je i ispod je svojih razina iz razdoblja prije pandemije.
?Pandemija i dalje ostavlja traga na gospodarskoj aktivnosti u Europi i sredi?njoj Aziji. No dok se tvorci politika bore s kratkoro?nim posljedicama po zdravlje, obrazovanje i gospodarstvo, trebali bi iskoristiti priliku za prevladavanje dugoro?nih izazova povezanih s ja?anjem produktivnosti, izgradnjom dinami?nijeg privatnog sektora, unaprje?enjem institucija i pomakom prema niskouglji?nim, zelenijim i uklju?ivim gospodarstvima¡°, izjavila je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i sredi?nje Azije.
Za postizanje tih dugoro?nih razvojnih ciljeva presudno je dobro upravljanje. Pandemija je naglasila potrebu za dobrim upravljanjem s obzirom na va?nu ulogu koju su vlade ?irom svijeta odigrale u ubla?avanju zdravstvenih, gospodarskih i dru?tvenih posljedica virusa. Donesene mjere kretale su se u rasponu od ograni?enja kretanja radi kontrole ?irenja zaraze, preko programa cijepljenja i paketa pomo?i radi za?tite pojedinaca i tvrtki od gospodarskih posljedica pandemije, pa sve do smi?ljanja na?ina za izvo?enje virtualne nastave za milijune ?kolaraca.
U Europi i sredi?njoj Aziji dobro upravljanje jo? je va?nije s obzirom na veliku ulogu koju dr?ava, povijesno gledano, igra u oblikovanju gospodarstva. U toj regiji dr?avna potro?nja predstavlja gotovo 40 posto gospodarstva, a dr?avni sektor zapo?ljava vi?e od ?etvrtine najobrazovanijih i najproduktivnijih radnika regije, pri ?emu ?ene ?ine 57 posto zaposlenih u javnom sektoru. Izgledno je da ?e se u idu?im godinama uloga dr?ave u zemljama regije dodatno pove?ati, i to uvelike zbog potrebe za ?irenjem zdravstvene i dugoro?ne skrbi za sve starije stanovni?tvo te javne potpore za dr?avne intervencije potrebne radi prevladavanja nejednakosti i, u okolnostima borbe protiv COVID-a, unaprje?enja zdravstvenih i obrazovnih sustava.
U okviru posebne analize posve?ene ?Podacima, digitalizaciji i upravljanju u Europi i sredi?njoj Aziji¡°, u izvje??u se razmatra mogu?a uloga podataka i digitalizacije u pobolj?anju upravljanja na prostoru regije.
?Radi djelotvornog prevladavanja izazova koje je postavio COVID-19, pobolj?anje upravljanja poprimilo je jo? ve?u va?nost u regiji¡±, istaknula je Asli Demirg¨¹?-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i sredi?nju Aziju. ?Digitalna tehnologija i podatkovna revolucija nude mogu?nosti za pove?anje u?inkovitosti, transparentnosti, uslu?nosti i povjerenja gra?ana, a sve to izravno pobolj?ava kvalitetu javne uprave.¡±
Podacima se stvaraju pretpostavke za bolje dono?enje odluka, optimizaciju rada javne uprave i u?inkovitiju raspodjelu resursa. Digitalizacijom se ti procesi osna?uju, a omogu?uje se i ve?a u?inkovitost i transparentnost.
Kako bi se pro?irio u?inak podatkovne revolucije, neophodno je pospje?iti digitalizaciju javne uprave i koordinaciju decentraliziranih podatkovnih sustava u svim institucijama. Kvaliteta javne uprave sve vi?e ovisi o mjeri u kojoj se nadle?na tijela u svom radu koriste digitalnim pomagalima i primjenjuju tehnologiju kako bi unaprijedili upravljanje, pru?anje usluga i sveukupne kapacitete dr?ave. Vlasti bi trebale uvesti sustave poticaja kako bi se u dr?avnoj slu?bi promicalo uvo?enje i prilagodba podatkovnih sustava.
Podatkovnom revolucijom i digitalizacijom otvara se i prilika za ja?anje povjerenja poticanjem u?inkovite suradnje dr?ave i civilnog dru?tva. Me?u mehanizmima koji ulijevaju najvi?e nade u ostvarenje tog cilja su i tzv. otvoreni podaci javnih uprava, kojima se smanjuju transakcijski tro?kovi prikupljanja, analize i ?irenja javnosektorskih podataka, a omogu?uje se i sveoubuhvatniji uvid u kvalitetu upravljanja. Omogu?avanje otvorenog pristupa podacima javne uprave moglo bi pripomo?i i borbi protiv ?irenja pogre?nih i la?nih informacija putem dru?tvenih mre?a. Promicanjem mehanizama izravnih povratnih informacija izme?u gra?ana i javne uprave ne samo da se pobolj?ava pru?anje javnih usluga, ve? se ja?aju i povjerenje i legitimnost.
Izvje??e preuzmite ovdje.
Vi?e informacija i prethodna izdanja izvje??a ECA Economic Update mo?ete prona?i ovdje
