WASHINGTON, 7. listopada 2020. ¨C Gospodarstva u nastajanju i razvoju u regiji Europe i sredi?nje Azije mogla bi se smanjiti za 4,4 %, ?ime bi se suo?ila s najgorom recesijom od globalne financijske krize 2008., navodi se u najnovijem Izvje??u o gospodarskim kretanjima (Economic Update) za regiju koje je objavljeno danas.
Oporavak rasta u rasponu od 1,1 % do 3,3 % o?ekuje se 2021. Izgledi su i dalje jako nesigurni, no rizici bi se mogli smanjiti.
Dinamika oporavka ovisi o trajanju pandemije uzrokovane koronavirusom (COVID-19), dostupnosti i distribuciji cjepiva te o razini pobolj?anja globalne trgovine i ulaganja. Zbog toga bi rast u regiji mogao biti slabiji od o?ekivanog ako se pandemija pogor?a.
?U ovakvim izazovnim vremenima zemlje Europe i sredi?nje Azije moraju gledati ?ire od neposredne krize i pripremiti se za otporan oporavak nakon pandemije¡±, rekla je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i sredi?nje Azije. ?To uklju?uje ja?anje javnog upravljanja, pobolj?anje investicijske klime te poticanje inovacija i digitalnog razvoja. Posebno ?e biti va?na zna?ajna i odr?iva ulaganja u kvalitetno obrazovanje i zdravstvo.¡±
O?ekuje se da ?e se zbog pada gospodarstva uzrokovanog pandemijom 2020. pove?ati i siroma?tvo u svim zemljama u regiji. Procjenjuje se da bi se dodatnih 2,2 milijuna ljudi moglo na?i ispod linije siroma?tva od 3,20 USD dnevno. Ako se u obzir uzme uobi?ajena linija siroma?tva od 5,5 USD dnevno za zemlje vi?eg srednjeg dohotka, broj siroma?nih mogao bi se pove?ati za 6 milijuna.
Pandemija je negativno utjecala i na obrazovanje i zdravstvo u regiji. Od virusa je ve? umrlo tisu?e ljudi, a pojedinci koji ga pre?ive osje?at ?e dugotrajne posljedice na zdravlje. Zatvaranje ?kola mo?e dovesti do gubitaka u u?enju u rasponu od tre?ine pa do ?itave godine ?kolovanja te ?e to vjerojatno pogor?ati nejednakosti jer ?e nerazmjerno pogoditi u?enike slabijeg socioekonomskog statusa.
U posebnoj analizi u Izvje??u utvr?eno je da su pobolj?anje pristupa i kvalitete tercijarnog obrazovanja te smanjenje rizi?nih ?imbenika za zdravlje odraslih klju?ni za otpornost oporavka u regiji. Iako zemlje u regiji osiguravaju relativno dobre osnovne obrazovne i zdravstvene usluge, mjerene prema Indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke, potrebno je vi?e u?initi za uspjeh pojedinaca i zemalja u budu?nosti.
?Nije dovoljno samo pre?ivljavati, kao ?to nije dovoljno ni ste?i samo osnovno obrazovanje. Odrasli trebaju biti zdravi, aktivni i produktivni tijekom cijelog ?ivota¡±, rekla je Asli Demirg¨¹?-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i sredi?nju Aziju. ?Osobito je va?no smanjiti rizike za zdravlje u obliku pretilosti, pu?enja i prekomjerne konzumacije alkohola, koji mogu ugroziti aktivno i produktivno starenje, ali isto tako i osigurati da visoko?kolske ustanove studente pripremaju za izazove dana?njih tr?i?ta rada.¡±
U regiji je vi?e od 18 % stanovni?tva pretilo, gotovo 23 % prekomjerno konzumira alkohol te 26 % trenuta?no pu?i. Ti su zdravstveni rizici posebno visoki u isto?noj Europi i Rusiji, gdje je o?ekivano trajanje ?ivota odraslih ujedno i najni?e u regiji. Prevalencija tih rizika ne pove?ava samo vjerojatnost razvoja zdravstvenih stanja kao ?to su kardiovaskularne bolesti, ve? utje?e i na stopu smrtnosti i oboljenja od posljedica zaraznih bolesti kao ?to je COVID-19.
Dobro i kvalitetno visoko obrazovanje klju?no je kako bi osobe ostale konkurentne na tr?i?tima rada koja se brzo mijenjaju. Ako bi zemlje zapadnog Balkana, isto?ne Europe, ju?nog Kavkaza i sredi?nje Azije pobolj?ale svoje visoko obrazovanje, mogle bi zadr?ati svoju visokokvalificiranu radnu snagu unato? stalnom iseljavanju.
Razlike me?u spolovima u obrazovanju i zdravstvu u regiji ograni?ene su te, ako postoje, obi?no su u korist ?ena. U izvje??u se isti?e da su, zapravo, mu?karci ti koji zaostaju i u osnovnom i u visokom obrazovanju. Me?utim, u svakoj je zemlji u podru?ju znanosti, tehnologije, in?enjerstva i matematike (STEM) znatno manje ?ena nego mu?karaca. To ima zna?ajne posljedice jer ?e visokoobrazovane osobe u STEM podru?jima vjerojatnije prona?i zaposlenje i imati ve?e pla?e.
Uz to, velika je razlika izme?u spolova u pogledu pu?enja i prekomjerne konzumacije alkohola, pri ?emu su oba pona?anja ?e??a kod mu?karaca. Stoga su u regiji, osobito u Rusiji i isto?noj Europi, stope smrtnosti vi?e za mu?karce nego za ?ene.
U izvje??u se napominje da su smanjenje razlika u stjecanju osnovnog i visokog obrazovanja izme?u mu?karaca i ?ena, poticanje ?ena u razvoju karijere i uvo?enje politika kao ?to je ve?e oporezivanje alkohola i duhana radi smanjenja prevalencije pu?enja i prekomjernog konzumiranja alkohola me?u mu?karcima va?ni izazovi.
