Intervju s direktoricom Svjetske banke za Hrvatsku Elisabettom Capannelli objavljen 30. studenoga 2019. na web portalu
---
Capannelli razgovara o nizu mogu?ih rje?enja, uklju?uju?i i na?ine kako poljoprivrednim proizvodima dati dodatnu vrijednost i u?initi ih konkurentnima na tr?i?tu.
EurActiv: ?to Svjetska banka mo?e ponuditi kroz novu Strategiju razvoja poljoprivrede?
ELISABETTA CAPANNELLI: Prvo ?elim pojasniti da novu strategiju poljoprivrede ne radi Svjetska banka, ve? Ministarstvu poljoprivrede pru?amo podr?ku u pripremi Nacionalne strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih podru?ja, kao i podr?ku u izradi Vi?egodi?njeg plana razvoja akvakulture. Ono ?to nudimo Ministarstvu poljoprivrede je podr?ka kroz analiti?ki rad i ja?anje kapaciteta za strate?ko planiranje utemeljeno na podacima, odnosno ?injenicama. U proteklih godinu dana, veliki broj na?ih stru?njaka radio je na analizi podataka koriste?i se me?unarodno priznatim metodologijama za ekonomske analize i strukturirane konzultacije s dionicima. Sve ovo predstavlja kamen temeljac za novu Strategiju u nastanku. Ministarstvu ?e ovakva analiza poslu?iti i kao podloga za izradu Nacionalnog strate?kog plana za programsko razdoblje 2021.-2027., u okviru Zajedni?ke poljoprivredne politike EU-a.
EurActiv: Na temelju koje procjene izra?ujete Strategiju?
EC: Strategija se izra?uje koriste?i razli?ite metodolo?ke pristupe - kvantitativne i kvalitativne, uklju?uju?i ekonomske analize u?inkovitosti, efektivnosti, pravi?nosti javnih izdataka u poljoprivredi, analizi poticaja i ankete, itd. Rezultati svih tih analiza prikazani su u 12 tematskih radova (stru?ni analiti?ki dokumenti). Ti rezultati, zajedno s rezultatima konzultacija s dionicima bili su podloga za utvr?ivanje stanja u sektoru poljoprivrede. Kori?tena metodologija testirana je ve? u mnogim zemljama svijeta. Dakako, Ministarstvo i Svjetska banka su Europskoj komisiji predstavili metodologiju i rezultate.
Europska komisija je pohvalila hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede zbog tako temeljitog pristupa, zasnovanog na podacima i ?injenicama, pri oblikovanju strate?kih potreba zemlje, te preporu?uje drugim zemljama da slijede sli?nu metodologiju koju koristi Hrvatska.
EurActiv: Dakle postojale su neke dr?ave prije Hrvatske koje su pro?le kroz isti proces sa Svjetskom bankom?
EC: Svjetska banka je podr?ala mnoge zemlje ?irom svijeta u pripremi strategija u poljoprivrednom sektoru, uklju?uju?i, primjerice Rumunjsku, od zemalja EU-a. Ali nikada u ovoj mjeri. Partnerstvo koje imamo s Ministarstvom poljoprivrede je poprili?no jedinstveno jer nas Ministarstvo nije tra?ilo da pripremimo samo stru?ne analiti?ke dokumente, ve? i da aktivno sudjelujemo u opse?nim konzultacijama s dionicima. Koriste?i ovakav participatorni pristup, Ministarstvo je javnosti predstavilo svoja stajali?ta, te podijelilo dobivene podatke i informacije. Takav proces je zaista jedinstven i predstavlja va?an iskorak u procesu transformacije cijelog sektora.
EurActiv: Postoje li neke investicije i suradnje koje je Svjetska banka ve? provela u hrvatskoj poljoprivredi? Mo?ete li navesti neke primjere.
EC: Me?unarodna financijska korporacija (IFC), ogranak Grupacije Svjetske banke koji se bavi financijskim potporama privatnom sektoru, pru?ila je, u razdoblju od 2006. ¨C 2013., dvjema najve?im tvrtkama koje se bave proizvodnjom i preradom hrane u Hrvatskoj, financijsku podr?ku u iznosu od preko 200 milijuna eura za pobolj?anje u?inkovitosti njihovog poslovanja, poljoprivredne proizvodnje, te za pro?irenje na druge zemlje u regiji; dok je IBRD ¨C ogranak Grupacije Svjetske banke koji se bavi financiranjem javnog sektora ¨C koncem '90.-ih proveo projekt potpore poljoprivrednicima te, ne tako davno, projekt podr?ke Hrvatskoj kod uskla?ivanja sa zahtjevima EU aquisa koji se ti?e ruralnih podru?ja, a koji je zavr?en 2012. godine.
Trenutno Hrvatskoj pru?amo podr?ku uglavnom putem tehni?ke pomo?i. Osim po pitanju izrade Poljoprivredne strategije, provodimo i druge projekte tehni?ke pomo?i koji se ti?u i poljoprivrede. Jedan se ti?e izrade Nacionalne razvojne strategije Hrvatske, koji uklju?uje i poglavlje o poljoprivredi, u uskoj vezi s Poljoprivrednom strategijom. Drugi projekt se zove Rast i radna mjesta u Isto?noj Hrvatskoj, odnosno Slavoniji, Baranji i Srijemu, te tako?er uklju?uje i komponentu ja?anja ruralnog razvoja i stvaranja radnih mjesta u poljoprivredi, u ovoj regiji koja zaostaje u razvoju za ostatkom Hrvatske. Dodatno, u protekle dvije godine, sura?ivali smo s Ministarstvom gospodarstva na projektu klastera konkurentnosti i globalnih lanaca vrijednosti, pru?aju?i im podr?ku u razvoju novih proizvoda i usluga. Dakle, na? rad u Hrvatskoj, posebice u poljoprivredi, svodi se isklju?ivo na pru?anje tehni?ke pomo?i. Hrvatska Vlada ne planira zajmove za nove projekte u poljoprivredi, s obzirom da ima pristup zna?ajnim izvorima financiranja iz EU-a.
EurActiv: Trenutno postoje mnogi komentari da je poljoprivredni sektor ve? godinama zanemaren. Istovremeno mnogi hvale najbolje uvjete za odr?ivu poljoprivredu ¨C dobru klimu, ?isti zrak itd. ?to mislite da bi bile klju?ne reforme ili glavni prioriteti koje treba provesti u poljoprivrednom sektoru?
EC: Va?no je spomenuti da je zemlji potrebna duboka transformacija na?ina na koji stvari funkcioniraju. Hrvatska ima sve prednosti zbog svog geografskog polo?aja, blizine mnogim tr?i?tima EU-a, dostupnosti zemlji?ta i vode. No, istovremeno, model koji se koristio do sada u ruralnom razvoju i sektoru poljoprivrede je doista staromodan, temeljen na proizvodnji primarnih proizvoda. Potrebne su vrlo duboke transformacije, uklju?uju?i pobolj?anje produktivnosti, konkurentnosti i povezivanje s tr?i?tima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Trebate ulagati u znanje, tehnologiju, u logistiku, izme?u ostalog.
Prije svega proizvo?a? mora biti povezan s tr?i?tem. Vrlo je va?no da nova strategija bude usmjerena na diverzifikaciju proizvodnje i prepoznavanje potreba potro?a?a. Dakako, to ?e uvelike utjecati na to ?to i kako poljoprivrednici danas proizvode i za koga. Klju?no za sektor je pomak k proizvodnji proizvoda s visokom dodanom vrijedno??u koje ljudi ?ele kupiti i izvan Hrvatske, te odmak od usmjerenosti na proizvodnju primarnih namirnica i proizvoda niske dodane vrijednosti. To je taj temeljni preokret koji je bitan.
EurActiv: Mnogi se mali poljoprivrednici ?ale na svoj polo?aj na tr?i?tu i na visoku stopu uvoza u odnosu na izvoz. Istovremeno se ne mo?e zadovoljiti koli?inska proizvodnja i poljoprivrednici te?ko plasiraju svoje proizvode na tr?i?te. Kako pobolj?ati ovaj tr?i?ni polo?aj poljoprivrednika u Hrvatskoj?
EC: Da ponovim, klju?no pitanje nije usporedba uvoza s izvozom. Klju?no za Hrvatsku je njezina sposobnost da doda vrijednost svojoj poljoprivrednoj proizvodnji. Produktivnost u poljoprivrednom sektoru je vrlo niska, u usporedbi s ostalim zemljama EU-a, a povezanost s tr?i?tima je slaba, ?to pogoduje uvozu. Lepeza hrvatskih izvoznih proizvoda je uska i zasniva se prvenstveno na izvozu primarnih proizvoda.
Ono ?to ljudi danas stvarno ?ele je imati proizvode koji su privla?ni, koji imaju dodanu vrijednost u odnosu na njihovu osnovnu proizvodnju. Primjerice, odete li u bilo koju europsku metropolu, recimo u London, ?elite pojesti ne?to kvalitetno, a jednostavno za pripremu ili spremno za konzumaciju. Ljudi ?ele pakiranu, svje?u, organsku, o?i??enu hranu - hranu koja nije samo krumpir zapakiran u vre?icu. ?ele je imati ve? pripremljenu u pakiranju, jer ljudi danas nemaju vremena za pripremu, a spremni su platiti za to. Za?to Hrvatska ne ulazi na to tr?i?te? To je visokovrijedni segment prehrambenog tr?i?ta.
Stvari se mijenjaju i u Hrvatskoj. Mladi tra?e transformaciju proizvoda. Proizvodi trebaju biti ?to privla?niji. Ovo je primjer gdje mo?ete zaraditi vi?e novca. To trenutno nije mogu?e posti?i u Hrvatskoj jer nemate potrebnu naprednu logistiku, nemate cijeli prehrambeni lanac, organizacije poljoprivrednika (svaki poljoprivrednik radi za sebe). Ve?ina ljudi proizvodi samo primarne namirnice: p?enicu, kukuruz i ostale osnovne sirovine koje nisu prera?ene i nisu ono ?to potro?a? danas ?eli.
Ono ?to se na kraju doga?a jeste da izvozite primarne prehrambene proizvode vrlo niske cijene, a potom uvozite proizvode koji su bili prera?eni negdje drugdje. To treba promijeniti. Nije stvar u koli?ini izvoza, ve? u dodanoj vrijednosti i raznolikosti va?ih proizvoda.
Hrvatska zaostaje u toj transformaciji. Jedan od razloga je taj ?to je proizvodnja rascjepkana, a mali neovisni proizvo?a?i ne sura?uju me?usobno. Donedavno, zbog dominacije kvazi-monopolista poput Agrokora, hrvatska poljoprivreda bila je usmjerena na proizvodnju primarnih proizvoda. Me?utim, s ovom Strategijom koja je u pripremi, Ministarstvo namjerava otvoriti nove mogu?nosti za druga?ije pristupe.
EurActiv: U usporedbi s ostalim dr?avama u regiji mo?ete li istaknuti dobar primjer koji Hrvatska mo?e slijediti u postizanju boljeg polo?aja poljoprivrednih proizvoda na tr?i?tu?
EC: Ponekad ne morate smi?ljati potpuno nova rje?enja. Ima puno primjera iz drugih zemalja, ne postoji samo jedna zemlja od koje se mo?e u?iti, posebice stoga jer su problemi koje Hrvatska danas ima sasvim druga?ije prirode.
Italija, moja domovina, je dobar primjer u nekoliko podru?ja. Talijani su brendirali svoj proizvod, ali prije brendiranja proizvoda stvorili su dobar proizvod. Oni su ga stvorili daju?i mu ve?u dodanu vrijednost i kvalitetu. Ono ?to su potom u?inili je da su se udru?ili. Ovdje postoji negativan stav prema zadrugama, ali postoje na?ini da se zajedno radi, a da se ipak ostane nezavisan, kao ?to su to u?inile regije poput primjerice Toskane ili Emilije Romagne, gdje poljoprivrednici i proizvo?a?i koriste zajedni?ke usluge, logistiku, znanje, a istovremeno zadr?avaju svoju nezavisnost i vlasni?tvo nad proizvodom.
Druga promjena koja se je dogodila u dr?avama ?lanicama EU, a sada se doga?a u Hrvatskoj, odnosi se na ?injenicu da su sredstva iz EU fondova koja su bila usmjeravana u potpore iz Stupa 1. (izravna pla?anja) sada usmjerena na program ruralnog razvoja. Vlada mora raditi na aktivnoj politici kako biste osigurali potpore i sredstva za pravu vrstu usluga. Ali i sami poljoprivrednici se moraju organizirati i shvatiti da se samo zajedno mogu stvarno natjecati na me?unarodnom tr?i?tu.
EurActiv: Kako komentirate ?injenicu da je u poljoprivrednoj zajednici (u organizacijama poput Hrvatske udruge poslodavaca ili Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) re?eno da je Svjetska banka napravila pogre?nu ocjenu hrvatske poljoprivrede?
EC: Ekonomske analize koje je provela Svjetska banka koriste podatke i me?unarodno priznatu metodologiju. Koristili smo podatke koje nam je dostavilo Ministarstvo i Agencija za pla?anja u poljoprivredi. Konzistentnost podatka smo interno provjerili prije nego ?to je obavljena analiza. Ministarstvo poljoprivrede ?e na svojim web stranicama u?initi javno dostupnima sve stru?ne analiti?ke dokumente i izvje?taje izra?ene u sklopu ovog projekta, za sve one koji imaju dodatna pitanja, kako bi u njima mogli prona?i odgovore. Na?a analiza dovela je do nepristrane procjene gospodarskog stanja u sektoru, ali jasno je da ?e strategija koja iz nje proizi?e dovesti do prekida svojevrsnog status quoa u sektoru. Ne o?ekujem da svi budu zadovoljni s preporukama i s ?injenicom da su promjene neizbje?ne, ako ?elimo pove?anje produktivnosti i prelazak na proizvode s ve?om dodanom vrijednosti. Odre?eni otpor prema promjeni je razumljiv. To je dio javne rasprave.
EurActiv: Ve? ste dvije godine u Zagrebu, vidite li neka pobolj?anja u poljoprivrednom sektoru?
EC: Najve?a promjena nalazi se u ?injenici da Ministarstvo vodi izradu ove Strategije koja je zaista inovativna. Ne radi se o vje?bi, o tome da se ispuni obveza i donese dokument s kojim ?e Europska komisija biti zadovoljna. Ministarstvo se upustilo u vrstu javnih konzultacija koje predstavljaju svojevrsni presedan u dosada?njoj praksi.
Drugi moment koji primje?ujem je ve?a poduzetnost, posebice me?u mladim poljoprivrednicima. Ljudi se polako i vra?aju u ruralna podru?ja te udru?uju svoje vje?tine, poput informati?kog znanja, kako bi promicali digitalnu poljoprivredu. Oni unose inovacije u sektor.
EurActiv: Budu?i da ste spomenuli mlade poljoprivrednike, koje su glavne reforme koje bi trebalo poduzeti za ja?anje ruralnog gospodarstva koji bi potaknuo mlade da ostanu u ruralnim podru?jima?
EC: Prije svega moramo vi?e ulagati u mlade. Morate ciljati na proizvode koje ?ele razvijati i povezati ih s tr?i?tem. Tako?er morate ulo?iti u kvalitetu ?ivota u ruralnim podru?jima. To podrazumijeva ulaganje u obrazovanje, zdravstveni sektor ili u infrastrukturu koja bi im omogu?ila da budu povezani kako se ne bi osje?ali izolirano. Osobito, trebate raditi na pru?anju mogu?nosti. Hrvatska nije jedina koja se suo?ava s izazovom odlaska ljudi iz ruralnih podru?ja. Danska je, primjerice, osjetila ogroman pritisak u depopulaciji jer je puno ljudi s otoka odlazilo ka glavnom gradu. Dr?ava je ulo?ila u pru?anje mogu?nosti, u usluge, inovacije i izgradnju svih potrebnih objekata koje su mladom poljoprivredniku potrebne da bi se povezao s tr?i?tem i da bi mu omogu?ile dobar ?ivot u ruralnim podru?jima.
EurActiv: Mislite li da su sredstva EU dovoljna za poticanje poljoprivrede znaju?i da ?e i prora?un za poljoprivredu biti manji u sljede?em financijskom razdoblju. Je li potrebna ve?a dr?avna podr?ka i na koje druge instrumente se mo?e osloniti?
EC: Jo? uvijek ne znamo koliki ?e biti iznos sredstava za Hrvatsku u sljede?em razdoblju ¨C niti iz EU fondova niti iz onih nacionalnih. Va?no je za ?to se novac koristi, te da se koristi na naju?inkovitiji na?in te da se cilja na prave projekte.
U smislu novih instrumenta va?no je pru?iti inovativne financijske instrumente malim i srednjim poduze?ima, usmjeriti se tako?er na ?ene u ruralnim podru?jima, uklju?uju?i ne samo mlade ?ene ve? i one starije. Imati dostupne financijske instrumente putem HBOR-a, Svjetske banke, EU fondova...?ak i ako ?e se sredstva EU fondova ili bespovratna sredstava smanjiti, ima puno primjera financijskih instrumenata koji mogu biti prilago?eni i dostupni poljoprivrednicima i proizvo?a?ima iz ruralnih podru?ja. Va?no je za ?to se koristi taj novac i tko ga koristi.
EurActiv: ?to ?e biti sljede?i korak Svjetske banke. Imate li neki drugi projekt nakon Strategije?
EC: Isporu?ili smo oko 60 posto na?eg rada u okviru ove tehni?ke pomo?i. Sljede?i korak bit ?e priprema detaljnog akcijskog plana. Nakon ?ega slijede pilot projekti. Imamo oko devet mjeseci za pripremu pilot projekata. Poku?at ?emo upotrijebiti te pilot projekte da ubrzamo pripremljenost za novo programsko razdoblje EU-a.
Opet ponavljam, nije stvar u tome ?to ?e Svjetska banka napraviti. Ako postoji potreba, ako institucionalnim tijelima treba vi?e novca za poljoprivredne projekte ili za infrastrukturu, mi smo na raspolaganju. Prije svega ?elimo osigurati da nova strategija i novi programi budu pravilno osmi?ljeni te da EU, nacionalni i ostali izvori financiranja bude iskori?teni na naju?inkovitiji na?in.
