OSNOVNE INFORMACIJE
1. Koji je zadatak dobila Svjetska banka?
U Hrvatskoj jo? uvijek preko 6,000 djece i mladih te odraslih osoba s invaliditetom ?ivi u institucijama. Institucionalni oblik skrbi ima dramati?ne dugotrajne posljedice na ?ivote djece. Djeca koja odrastaju u ustanovama pokazuju zaostajanje u tjelesnom, emocionalnom, kognitivnom i socijalnom razvoju. ?to se ti?e osoba s invaliditetom, nagla?ava pravo svih osoba s invaliditetom na ?ivot u zajednici te puno uklju?enje i sudjelovanje u zajednici, kao i na slobodu izbora i kontrole nad vlastitim ?ivotom. Vlada Republike Hrvatske, kroz programe Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) odlu?ila je intenzivirati i ubrzati proces deinstitucionalizacije te je zatra?ila pomo? Svjetske banke u ispunjenju te zada?e.
U prosincu 2022. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Svjetska Banka u Hrvatskoj zapo?eli su suradnju na projektu tehni?ke pomo?i Prijelaz s institucionalne skrbi na skrb i podr?ku u zajednici za djecu, mlade i osobe s invaliditetom. Cilj projekta je pomo?i Hrvatskoj da napravi zaokret od sada?njeg sustava institucionalne skrbi ka pru?anju podr?ke takvim pojedincima u sklopu obitelji ili zajednice kako bi osigurala bolju kvalitetu ?ivota i integraciju u dru?tvo za zna?ajan broj djece s te?ko?ama u razvoju, odraslih osoba s invaliditetom, djece i mladih bez odgovaraju?e roditeljske skrbi ili s problemima u pona?anju.
Uspje?ni prijelaz s institucionalne skrbi na ?ivot u zajednici zahtjeva razvoj alternativnih usluga podr?ke u zajednici, kao i prilagodbu postoje?ih usluga na na?in da one budu dostupne i prilago?ene svima. To uklju?uje osiguranje pristupa?nog stanovanja u zajednici, pristup javnim uslugama, osobnoj asistenciji i vr?nja?koj podr?ci. Sve to zahtjeva i zna?ajne promjene u strukturi osoblja, na?inu rada i prostornim uvjetima. Stoga se ovim projektom pru?a podr?ka ustanovama socijalne skrbi i njihovim korisnicima, te ostalima koji koriste njihove usluge, u prijelazu iz institucionalnog u obiteljsko okru?enje ili samostalan ?ivot u zajednici uz podr?ku.
Preciznije, Svjetska banka pru?a podr?ku Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u izradi individualnih planova transformacije za 38 dr?avnih ustanova socijalne skrbi (od njih ukupno 69) koji jo? nemaju individualne planove ili nisu pokrenuli proces prijelaza s institucionalne skrbi na ?ivot i podr?ku u zajednici. Projekt tako?er uklju?uje pomo? Ministarstvu u uspostavi informati?kog sustava pra?enja procesa deinstitucionalizacije. Ova tehni?ka pomo? financira se u okviru Savjetodavnih usluga uz naknadu Svjetske banke (eng. Reimbursable Advisory Services - RAS) iz Europskog socijalnog fonda + (ESF+) Europske unije, a predvi?eno trajanje projekta je dvije godine, do konca 2024.
2. Koja je uloga Svjetske banke u promicanju deinstitucionalizacije, prevencije institucionalizacije i razvoja izvaninstitucijskih usluga u zajednici u Hrvatskoj?
Glavna uloga Svjetske banke odnosi se na tehni?ku pomo? Ministarstvu kod pru?anja podr?ke i usmjeravanja ustanova socijalne skrbi u njihovoj transformaciji i izradi pojedina?nih planova transformacije i deinstitucionalizacije njihovih korisnika, u skladu s Koncencijom o pravima osoba s invaliditetom, a s ciljem unaprje?enja kvalitete ?ivota osoba s invaliditetom, djece i mladih, te smanjenja broja korisnika usluge smje?taja u institucijama.
Premda se planovi transformacije izra?uju godinama, jo? uvijek ne postoje sustavne smjernice za njihovu izradu, prihva?ene od svih dionika, koje bi slu?ile kao podloga za izradu pojedina?nih planova transformacije. Svjetska banka podr?ava Ministarstvo i u izradi prijedloga Priru?nika za strate?ko planiranje transformacije ustanova socijalne skrbi, i to za ?etiri kategorije ustanova uklju?enih u proces deinstitucionalizacije:
- Ustanove za djecu bez odgovaraju?e roditeljske skrbi
- Ustanove za djecu s problemima u pona?anju
- Ustanove za djecu s te?ko?ama u razvoju i osobe s intelektualnim, tjelesnim i osjetilnim o?te?enjima
- Ustanove za odrasle osobe s psihosocijalnim te?ko?ama.
Priru?nik ?e biti komplementaran i mo?i ?e se koristiti usporedo s postoje?im i pripadaju?im (2012., revidirano 2014.). Prijedlog Priru?nika uklju?ivat ?e i edukacijski paket za izobrazbu zaposlenika domova u izradi pojedina?nih planova transformacije ustanova.
Aktivnosti obuhva?aju i ja?anje kapaciteta stru?nih timova i zaposlenika ustanova o klju?nim temama procesa deinsistucionalizacije, kao i pristup najnaprednijem stru?nom znanju i iskustvu dobre prakse razvoja usluga u zajednici na nacionalnoj i me?unarodnoj razini.
Tehni?ka pomo? uklju?uje i analizu klju?nih aktera koji utje?u i na koje utje?e proces transformacije i deinstitucionalizacije, glavnih izazova u uklju?ivanju i komunikaciji s tim skupinama, te preporuke za komunikaciju na razini pojedina?nih ustanova, a sve s ciljem poticanja provedbe reforme deinstitucionalizacije i zajedni?kog razumijevanja njezinih prednosti. Tako?er, projektom je planirana izrada metodologije pra?enja deinstitucionalizacije i transformacije ustanova, s ciljem uspostave funkcionalnog informati?kog sustava pra?enja cjelokupnog procesa, s mjerljivim pokazateljima postignutih rezultata.
Anga?man Svjetske banke po?iva na participativnom pristupu kako bi se Hrvatskoj pomoglo u provedbi politike deinstitucionalizacije i pove?anju dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga te njihove regionalne ravnomjernosti. Projekt se provodi u suradnji i savjetovanju s nizom klju?nih aktera: tijelima dr?avne vlasti, lokalnim i regionalnim vlastima, uredima pravobranitelja, organizacijama civilnog dru?tva, predstavnicima znanstvene zajednice, uredom UNICEF-a, Hrvatskim zavodom za socijalni rad i njegovim podru?nicama, obiteljskim centrima, ustanovama socijalne skrbi, rehabilitacijskim centrima, centrima za pru?anje usluga u zajednici te samim korisnicima socijalnih usluga i njihovim obiteljima.
3. Koje su o?ekivane koristi ovog anga?mana za Hrvatsku?
Politika deinstitucionalizacije prioritetno je podru?je socijalne politike u Hrvatskoj, te je prepoznata kao bitan preduvjet ostvarivanja nekih od temeljnih ljudskih prava u odnosu na sve korisni?ke skupine i njihovog potpunog uklju?ivanja u dru?tvo. Aktivno provo?enje politike deinstitucionalizacije pridonosi i usko je povezano sa smanjenjem socijalne isklju?enosti kao jednim od ciljeva socijalne politike op?enito.
Institucionalnu skrb karakteriziraju depersonalizacija, rigidnost rutine, tretman skupine i socijalna distanciranost. Sve to govori u prilog procesu deinstitucionalizacije kao boljoj alternativi institucionalnom okru?enju za ve?inu korisni?kih skupina, posebice za djecu.
Prema iskustvima osoba s invaliditetom djece i mladih koji ?ive u obiteljskom okru?enju ili koriste programe podr?ke u zajednici, dokazano je da ?ivot u zajednici, uz dostupnost i pristupa?nost usluga, dovodi do napretka u u?enju i razvoju vje?tina, pove?ava izglede za zaposlenje, pobolj?ava zdravstveno stanje i poti?e osobnu otpornost. Osobe koji primaju ovakvu podr?ku, a i zajednice u kojima ?ive, primje?uju op?enito pobolj?anje kvalitete ?ivota.
Provedbom ovog projekta Hrvatska nastavlja proces deinstitucionalizacije zapo?et jo? 1997. i time pridonosi ispunjenju ciljeva iz novog .