Å·ÃÀÈÕb´óƬ

OSNOVNE INFORMACIJE

1.     Koji je zadatak dobila Svjetska banka?

U Hrvatskoj je prepoznata va?nost u?inkovitijeg gospodarenja resursima u korist dugoro?ne gospodarske i okoli?ne odr?ivosti u skladu s Paketom za kru?no gospodarstvo koji je Europska unija (EU) usvojila 2018. godine. Kru?no gospodarstvo odr?iva je alternativa ustaljenom modelu linearnog gospodarstva (?uzmi ¨C proizvedi ¨C baci¡°), ?ijom se primjenom koli?ina otpada svodi na minimum ponovnom uporabom, popravkom, obnavljanjem i recikliranjem postoje?ih materijala i proizvoda. Prema najnovijem neovisnom izvje??u o nedostacima u primjeni koncepta kru?nosti (), svjetsko je gospodarstvo tek 8,6 % kru?no, a ?ak 91,4 % svega ?to koristimo odlazi u otpad.

Vlada Republike Hrvatske uvidjela je potrebu za pomakom prema kru?nom gospodarstvu, uz stvaranje ?to manjih koli?ina otpada, njegovo odvajanje na mjestu nastanka, usmjeravanje tokova otpada prema raznim na?inima njegova iskori?tavanja i postupanje s otpadom kao resursom. Stoga Hrvatska nastoji ubrzati rad na ispunjenju ciljeva EU-a u podru?ju kru?nog gospodarstva i ugradnji koncepta kru?noga gospodarstva u sada?nji Plan gospodarenja otpadom RH (PGO RH) za razdoblje od 2017. do 2022. godine, kao i u budu?i PGO RH (za razdoblje nakon 2022.). U tom smislu, Ministarstvo gospodarstva i odr?ivog razvoja (MINGOR) zatra?ilo je potporu Svjetske banke, nakon ?ega se krenulo sa zajedni?kom provedbom programa tehni?ke pomo?i za primjenu koncepta kru?noga gospodarstva u gospodarenju otpadom (eng. Circular Economy Approaches in Solid Waste Management) radi uspostave odr?ivog gospodarenja otpadom i potpore Hrvatskoj u prelasku na kru?no gospodarstvo. Ova tehni?ka pomo? financira se u okviru Savjetodavnih usluga uz naknadu (eng. Reimbursable Advisory Services - RAS) Svjetske banke iz Kohezijskog fonda Europske unije. Program je zapo?eo s provedbom u rujnu 2020., a predvi?eno trajanje programa je do konca studenog 2022.

2.     Koja je uloga Svjetske banke u promicanju koncepta kru?noga gospodarstva u hrvatskom sektoru gospodarenja otpadom?

Glavna uloga Svjetske banke odnosi se na tehni?ku pomo? Ministarstvu u izradi novog PGO RH-a za razdoblje nakon 2022., pri ?emu bi se u gospodarenje otpadom ugradila na?ela kru?nog gospodarstva u skladu s Europskim zelenim planom i Akcijskim planom EU-a za kru?no gospodarstvo. Dijagnosti?ki rad je u tijeku, a na temelju te analize izra?uju se preporuke o tome kako ubrzati prelazak na kru?no gospodarstvo. Aktivnosti obuhva?aju i ja?anje koordinacije me?u raznim dionicima i poticanje zajedni?ke odgovornosti za novi Plan gospodarenja otpadom. Jedinice lokalne samouprave trenuta?no raspola?u oskudnim tehni?kim i financijskim kapacitetima za uvo?enje i provedbu odvojenog sakupljanja otpada i unaprje?enje recikla?e. Stoga Banka svim uklju?enim stranama nudi ja?anje njihovih kapaciteta, kao i pristup najnaprednijem stru?nom znanju i iskustvu.

Ovaj anga?man po?iva na participativnom pristupu kako bi se Hrvatskoj pomoglo u razvoju dugoro?nog i odr?ivog gospodarenja otpadom, te u prelasku na kru?no gospodarstvo. Program se provodi u partnerstvu s Ministarstvom gospodarstva i odr?ivog razvoja i u suradnji s cijelim nizom dionika iz javnog i privatnog sektora, me?u kojima su: Fond za za?titu okoli?a i energetsku u?inkovitost (FZOEU), Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a (MRRFEU) i druga ministarstva, lokalne i regionalne vlasti, operateri gospodarenja otpadom (skuplja?i otpada/komunalna poduze?a, poduze?a za obradu / recikliranje otpada, operateri odlagali?ta itd.), proizvo?a?i/tvrtke iz klju?nih sektora (hrana, plastika, graditeljstvo, elektroni?ki proizvodi i IKT), veliki proizvo?a?i otpada/zaga?iva?i (iz turizma, zdravstva, energetike, poljoprivredno-prehrambene proizvodnje), granske udruge, akademska zajednica, civilno dru?tvo, udruge za gospodarenje otpadom te razne strukovne mre?e, dru?tvene zajednice i mediji.

3.     Koje su o?ekivane koristi ovog anga?mana za Hrvatsku?

Unaprijedi li gospodarenje otpadom, Hrvatska bi mogla umanjiti posljedice po zdravlje i okoli?, u?tedjeti prostor, smanjiti emisije stakleni?kih plinova te pove?ati u?inkovitost u potro?nji energije i materijala. Koristi bi se osjetile na vi?e razina: na regionalnoj, gdje bi se u sektoru gospodarenja otpadom ostvarila ekonomija razmjera, i na lokalnoj, gdje bi se pobolj?ali okoli?ni uvjeti, npr. smanjenim one?i??avanjem okoli?a sme?em i naru?avanjem krajolika uslijed odlaganja otpada, kao i manjim zaga?enjem vode i zraka.

Hrvatska bi na taj na?in postigla odr?ivo gospodarenje otpadom, ubrzala recikliranje, ograni?ila uporabu odlagali?ta i stvorila poticaje za promjene u pona?anju potro?a?a. Ciljevi koji se trebaju posti?i do 2035. godine su da se najmanje 65% mase komunalnog otpada mora oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu, a koli?ina komunalnog otpada odlo?ena na odlagali?ta otpada mo?e biti najvi?e 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada.