BRUXELLES, 19. prosinca 2024. ¨C Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvje??u Svjetske banke izvoz ?iste tehnologije iz srednje i isto?ne Europe mo?e se u najmanju ruku utrostru?iti te oja?ati gospodarstvo EU-a i njegovu konkurentnost u svijetu.
U godi?njem izvje??u nagla?ava se izlazak EU-a iz dosad nezabilje?enog ciklusa poo?travanja monetarne politike, ?ime se izbjegavaju duboka recesija i masovni gubitak radnih mjesta. U 2025. prognozira se rast BDP-a od 1,4 %, iako on ne?e biti jednak u svim dr?avama ?lanicama. Zahvaljuju?i ubla?avanju inflacije i kontinuiranom rastu nominalne pla?e, nakon kontinuiranog pada realne pla?e pokazuju znakove oporavka. Me?utim, i dalje postoje rizici kao ?to su geopoliti?ke napetosti, poreme?aji u trgovini i nejednak gospodarski oporavak u kombinaciji s pove?anim tro?kovima ?ivota u cijeloj Uniji.
?Visoke cijene obi?no najvi?e poga?aju najranjivije u Europi, pri ?emu neke obitelji vi?e od polovine svojih prihoda tro?e na hranu, a niskokvalificirani i fizi?ki radnici te?ko se nose s nejednakim uvjetima na tr?i?tu rada¡±, rekla je Anna Akhalkatsi, direktorica Svjetske banke za EU. ?Ciljane socijalne politike klju?ne su za potporu najpotrebitijima i osiguranje ?ire ekonomske uklju?enosti. Zelena tranzicija prilika je za stvaranje novih radnih mjesta i ja?anje industrija na po?ten i sveobuhvatan na?in.¡±
Zahvaljuju?i tehnologijama ?iste energije, koje su nu?ne za postizanje neto nulte stope emisija do 2050., EU bi se mogao pozicionirati kao klju?an dionik na brzo?ire?em globalnom tr?i?tu, ali i zadovoljiti sve ve?u potra?nju u Europi. Cilj je Akta o industriji s nultom neto stopom emisija 40 % potra?nje EU-a za ?istom tehnologijom zadovoljiti doma?om proizvodnjom do 2030., a 15 % globalnog tr?i?ta do 2040.
Sektor ?iste tehnologije nudi znatan potencijal za rast u ?etirima zemljama srednje i isto?ne Europe ¨C Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj ¨C strate?ki smje?tenim dr?avama ?lanicama EU-a s tr?i?tima u nastajanju. Simulacije koje je izradila Svjetska banka pokazuju da bi, ako se zadr?e sada?nji udjeli na tr?i?tu i ispune ciljevi Akta, te zemlje mogle barem utrostru?iti svoj izvoz baterija za elektri?na vozila, dizalica topline, vjetroturbina i solarnih panela. Razvoj industrijskih sredi?ta za te tehnologije povezanih s postoje?im lancima vrijednosti mogao bi ubrzati regionalni razvoj, smanjiti ovisnost o uvozu energije i op?enito oja?ati gospodarstvo EU-a.
Za postizanje tih ciljeva potrebni su koordinirana strategija EU-a i znatna ulaganja privatnog sektora. U izvje??u se upozorava da bi se bez jedinstvenog pristupa dr?ave ?lanice mogle me?usobno natjecati u razvoju istih industrija. Analiza Svjetske banke pokazuje da za privla?enje privatnog kapitala u dr?avama ?lanicama nisu dovoljne samo subvencije jer su otporni opskrbni lanci, sna?ni ekosustavi za istra?ivanje i razvoj te kvalificirana radna snaga neki od klju?nih pokreta?a izravnih stranih ulaganja u navedenim ?etirima zemljama.
Dodatne informacije i pro?la izdanja Redovnog ekonomskog izvje??a za EU dostupni su na www.worldbank.org/eurer
