WASHINGTON, 4. listopada 2022. ¨C Rat koji hara Ukrajinom oslabio je izglede za postpandemijski oporavak gospodarstava u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i sredi?nje Azije, stoji u danas objavljenom izvje??u Svjetske banke o gospodarskim aktualnostima u toj regiji (ECA Economic Update).
Gospodarska aktivnost ostat ?e duboko zatomljena i tijekom idu?e godine, pri ?emu se u 2023. o?ekuje stopa rasta od svega 0,3 % jer ?e regija i dalje biti pod udarom visokih cijena energenata. Me?utim, kroz oluju izazvanu ruskom agresijom na Ukrajinu regija zasad brodi bolje no ?to se to prvobitno o?ekivalo. Prema trenuta?nim predvi?anjima, regionalni output ove ?e se godine smanjiti za 0,2 %, u ?emu se ogleda rast koji je u nekim od najve?ih gospodarstva regije nadi?ao o?ekivanja, kao i oprez koji neke vlade pokazuju kad je rije? o daljnjoj provedbi programa potpora iz pandemijskog razdoblja.
Zasad se predvi?a da ?e ukrajinsko gospodarstvo ove godine zabilje?iti pad od 35 %, iako gospodarska aktivnost trpi te?ke posljedice razaranja proizvodnih kapaciteta, ?teta nastalih na poljoprivrednim povr?inama i nesta?ica radne snage jer je, kako se procjenjuje, dosad raseljeno vi?e od 14 milijuna ljudi. Prema najnovijim procjenama Svjetske banke, potrebe za oporavkom i obnovom u sektoru dru?tvenih djelatnosti, proizvodnje i infrastrukture dose?u ukupan iznos od najmanje 349 milijardi USD, ?to za vi?e od 1,5 puta nadma?uje veli?inu ukrajinskog predratnoga gospodarstva iz 2021.
?Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je jednu od dosad najve?ih kriza kad je rije? o raseljavanju stanovni?tva te je ostavila te?ke posljedice na ljude i gospodarstvo¡±, izjavila je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i sredi?nju Aziju. ?Ukrajini je i dalje potrebna golema financijska potpora jer rat i dalje besmisleno mahnita, a pomo? joj je potrebna i za projekte oporavka i obnove s kojima bi se moglo brzo krenuti.¡±
Rat i dalje oslabljuje svjetsko gospodarstvo uslijed znatnih poreme?aja u trgovinskoj razmjeni te udara izazvanih rastom cijena hrane i energenata, a sve to doprinosi visokoj inflaciji i posljedi?nom poo?travanju uvjeta financiranja u cijelom svijetu. Aktivnost u europodru?ju, kao najve?em gospodarskom partneru zemalja u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i sredi?nje Azije, u drugoj se polovici 2022. vidno pogor?ala zbog poreme?aja u opskrbnim lancima, poja?anih financijskih pritisaka i smanjenog povjerenja potro?a?a i poduze?a. No naj?tetnija posljedica invazije odnosi se na skok cijena energenata uslijed velikog pada opskrbe iz Rusije.
Smanjene prognoze rasta za 2023. op?enito se odnose na sva gospodarstva u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i sredi?nje Azije jer su regionalni izgledi obavijeni znatnom neizvjesno??u. Nastavak ili eskalacija rata mogli bi izazvati i kudikamo ve?u gospodarsku i okoli?nu ?tetu te uve?ati izglede za fragmentaciju me?unarodne trgovine i ulaganja. Zbog visoke zadu?enosti i inflacije, jo? uvijek je prisutan i rizik od financijskog stresa.
U dodatku izvje??u razmatraju se posljedice energetske krize. Iako cijene nafte, plina i ugljena rastu jo? od po?etka 2021., nakon ruske invazije na Ukrajinu sko?ile su do neba, uslijed ?ega je inflacija dosegla razine kakve se u regiji ne pamte ve? desetlje?ima. Ova dosad nevi?ena kriza odra?ava se kako na potro?a?e tako i na vlasti, pri ?emu ograni?ava fiskalne mogu?nosti, produktivnost tvrtki i blagostanje ku?anstava.
Najpogo?enije ?e biti zemlje koje su u srednjoj do visokoj mjeri ovisne o uvozu prirodnog plina za potrebe grijanja (na koje otpada 30% energetske potra?nje), industrije ili proizvodnje elektri?ne energije, kao i zemlje tijesno povezane s energetskim tr?i?tima EU-a. Te se zemlje moraju pripremiti za nesta?ice plina i donijeti interventne planove radi ubla?avanja najte?ih posljedica za ku?anstva i tvrtke, ?to uklju?uje ?tednju energije, ja?anje energetske u?inkovitosti i provedbu planova kvota/racioniranja. Kampanje za promicanje promjena u pona?anju okrenutih u?inkovitom grijanju ku?anstava i zgrada, kao ?to su brtvljenje prozora i ugradnja izolacije, iziskuju minimalna ulaganja, a posti?u trenutan u?inak.
?Istodobne krize izazvane ratom u Ukrajini, pandemijom koja jo? uvijek traje i skokom cijena hrane i goriva bolan su podsjetnik na to da vlade moraju biti spremne nositi se s golemim i neo?ekivanim ?okovima koji se izmjenjuju neslu?enom brzinom¡±, izjavila je g?a Bjerde. ?Sustave socijalne za?tite, koji ?ine okosnicu borbe protiv siroma?tva, potrebno je osuvremeniti kako bi postali jo? djelotvorniji u okolnostima takvih ?okova, ali i dugoro?nijih izazova.¡±
U izvje??u se posebno te?i?te stavlja i na sustave socijalne za?tite, koji su u regiji odigrali klju?nu ulogu u potpori ku?anstvima i poduzetnicima za trajanja pandemije, a u novije vrijeme i u njihovoj za?titi od posljedica rata u Ukrajini.
U regiji se odgovor na pandemiju sastojao od dvije op?e kategorije instrumenata javne politike: mjera za za?titu dohotka i mjera za za?titu radnih mjesta. U izvje??u se ocjenjuje djelotvornost tih mjera u promicanju gospodarskog rasta, smanjenju siroma?tva i o?uvanju radnih mjesta. Zaklju?ak je da su, kratkoro?no gledano, ve?a izdvajanja za za?titu radnih mjesta bila povezana s ve?om zaposleno??u i ni?om razinom siroma?tvom. No u?inak tih mjera na rast ba? i nije toliko o?it.
Te pouke izvu?ene iz pandemije tvorci politika mogu iskoristiti kako bi pove?ali prilagodljivost i uklju?ivost sustava socijalne za?tite radi djelotvornog prevladavanja kratkoro?nih ?okova na gospodarstvo, ali i dugoro?nijih kretanja koja mijenjaju sliku tr?i?ta rada, kao ?to su globalizacija, demografski trendovi, tehnolo?ke inovacije te posljedice klimatskih promjena i djelovanja u podru?ju klime.
Mjere politike okrenute ja?anju sustava socijalne za?tite mogu se sastojati od kombinacije (i) potpore za zajam?eni minimalni dohodak zami?ljene radi za?tite pojedinaca i ku?anstava od negativnih ?okova, (ii) regulatornih reformi kojima bi se tvrtkama postupno ukidala ograni?enja u praksi zapo?ljavanja i otpu?tanja te bi se, u kona?nici, podr?alo otvaranje formalnih radnih mjesta u privatnom sektoru i smanjio neformalan rad; (iii) bolje pokrivenosti i za?tite ranjivih skupina; i (iv) digitalizacije radi ostvarivanja kvalitativnih i kvantitativnih pomaka u pru?anju usluga.
