BRUXELLES, 25. rujna 2018. – U Europskoj uniji treba unaprijediti javne politike na podru?ju rada, poreza i socijalne skrbi kako bi se za?titile ranjive skupine radnika i rije?ila sve ve?a nejednakost koju izazivaju ubrzane promjene na tr?i?tu rada i nove tehnologije, stoji u novom izvje??u Svjetske banke pod naslovom "Prema novom dru?tvenom dogovoru: suo?avanje s napetostima u raspodjeli dohotka u Europi i Srednjoj Aziji" (Toward a New Social Contract: Taking on Distributional Tensions in Europe and Central Asia).
U izvje??u se poziva na temeljito preosmi?ljavanje socijalnih politika ne bi li se usporilo stvaranje sve ve?eg jaza izme?u gra?ana kojima nove gospodarske prilike donose korist i onih koji su ostavljeni na marginama sve dinami?nijeg i fleksibilnijeg gospodarstva.
U izvje??u se zaklju?uje kako se za mnoge jo? uvijek mo?e re?i kako pripadaju srednjem sloju po dohotku koji ostvaruju, ali ne i po materijalnoj sigurnosti koju u?ivaju. U nekim dr?avama ?lanicama EU-a udvostru?ila se visina dnevnih primanja potrebna kako bi se izbjeglo zapadanje u siroma?tvo. Istodobno, vi?e mladih zaposleno je na nekvalitetnijim radnim mjestima nego njihovih starijih kolega. Primjerice, u Nizozemskoj i Francuskoj polovica mladih radnika (u dobi od 15 do 24 godine) zaposleno je temeljem ugovora na odre?eno vrijeme.
“Dugoro?no zaposlenje s redovnom pla?om vi?e ne predstavlja normu, osobito za mlade, i moramo bolje shvatiti kako se stvara nejednakost i kako rast mo?e postati uklju?iviji”, izjavio je Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju.
U Hrvatskoj se broj zaposlenih na nepuno i odre?eno radno vrijeme od 2002. do 2013. godine popeo s 11% na 15% zaposlenih kada govorimo o op?oj populaciji, a kad su posrijedi mladi, taj porast bio je jo? sna?niji: u 2002. godini, 29% zaposlenih u dobi od 20 do 24 godine radilo je na nepuno ili odre?eno vrijeme, dok se u 2013. godini njihov udio popeo na 45%, ?to je porast od 16 postotnih bodova.
Radi prevladavanja ovih izazova, Svjetska banka preporu?uje primjenu triju op?ih pristupa u javnim politikama: pove?anje za?tite u svim vrstama ugovora o radu; uvo?enje univerzalnih sustava socijalne skrbi s boljim socijalnim uslugama/mehanizmima za?tite; i pro?irenje poreznih osnovica s modela temeljenog isklju?ivo na primicima i izdacima na sustav koji bi zahvatio kapitalne dobitke i one s vi?im primanjima.
Mnogi gra?ani EU-a jo? uvijek ne znaju za uzlaznu mobilnost i osje?aju kako su upali u stupicu nejednakosti. Nedjelotvorne javne politike na tim podru?jima dovele su do pada povjerenja u institucije i poja?anog raslojavanja unutar dru?tva.
Primjerice, u Hrvatskoj su okolnosti u kojima je pojedinac ro?en va?nije odrednice pristupa visoko?kolkom obrazovanju za generacije koje su stasale po?etkom 2000-ih nego li za generacije koje su se zapo?ele s obrazovanjem prije tranzicije. U slu?aju Hrvatske, indeks nejednakosti u mogu?nosti pristupa visoko?kolskom obrazovanju za dobnu skupinu ro?enu tijekom 1980-ih dvostruko je ve?i nego li za one ro?ene tijekom 1940-ih.
“Kada ljude pitamo o njihovoj kvaliteti ?ivota, ?ujemo kako su zabrinuti zbog sve ve?e nejednakosti i nesigurnosti. U ovom izvje??u uzroci te zabrinutosti istra?uju se razmatranjem promjena u raspodjeli dohotka tijekom zadnjih desetlje?a”, napominje Maurizio Bussolo, vode?i ekonomist Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju i jedan od sastavlja?a izvje??a. “Ne vjerujemo kako rje?enje le?i u poku?aju zaustavljanja globalizacije ili tehnologije. Umjesto toga, da bi se sa?uvali i pro?irili upe?atljivi gospodarski pomaci koje je regija ostvarila tijekom proteklih desetlje?a, potreban je novi dru?tveni ugovor, uz pravedniju podjelu rizika i mogu?nosti.”
U izvje??u se razlu?uju ?etiri vrste nejednakosti izme?u pojedinih skupina, koje nagrizaju dru?tvene ugovore: razlike izme?u mladih i starih generacija; nejednakosti izme?u radnika koji se bave razli?itim zanimanjima; nejednak pristup mogu?nostima na temelju zemljopisnog polo?aja; i nejednakosti na osnovi roda, etni?ke pripadnosti, podrijetla i drugih ?imbenika, a ne truda ili sposobnosti pojedinca.
Nadovezuju?i se na prija?nja izvje??a, me?u kojima je i nedavno objavljeno izvje??e “Ujedna?eni rast” (Growing United), u ovoj studiji nagla?ava se kako javne politike treba prilagoditi kako bi se za?titili i ubrzali hvalevrijedni dru?tveni pomaci koje su zemlje EU-a ostvarile tijekom proteklih desetlje?a.
