OSNOVNE INFORMACIJE
1. Koju je zada?u dobila Svjetska banka?
Vlada Republike Hrvatske 2017. je godine pokrenula ne bi li toj regiji pomogla u pove?anju u?inkovitosti i djelotvornosti kori?tenja sredstava EU-a. Regija obuhva?a pet ?upanija: Osje?ko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Po?e?ko-slavonsku i Viroviti?ko-Podravsku. Inicijative iz ovoga projekta pripoma?u kataliziranju novih ulaganja privatnog sektora, pove?anju zaposlenosti i pobolj?anju ?ivotnih uvjeta.
Od Svjetske banke zatra?eno je da hrvatskoj Vladi, posebice Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU-a (MRRFEU), pru?i podr?ku kroz program tehni?ke pomo?i (TP) Rast i radna mjesta u isto?noj Hrvatskoj. Aktivnosti iz programa TP stavljaju te?i?te na unaprje?enje kvalitete inicijativa predvi?enih Projektom Slavonija, Baranja i Srijem, obavljanje dijagnosti?ke analize prilika za izravna strana ulaganja, izvoz i otvaranje radnih mjesta te podr?ku Vladi u razvoju strategije odr?ivog i ravnomjernog rasta regije za predstoje?e razdoblje kori?tenja sredstava iz fondova EU-a od 2021. do 2027. Rad Banke na pru?anju podr?ke po?eo je u srpnju 2018., a predvi?eno trajanje projekta je do srpnja 2022. Radi uskla?ivanja s novom klasifikacijom prostornih jedinica NUTS 2, u lipnju 2020. u ?djelokrug rada¡° u?le su jo? tri ?upanije ¨C Bjelovarsko-bilogorska, Sisa?ko-moslava?ka i Karlova?ka ¨C tako da sada obuhva?a cijelu regiju Panonske Hrvatske.
2. Koja je uloga Svjetske banke u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem?
Uloga tehni?ke pomo?i Svjetske banke odnosi se na pove?anje kapaciteta hrvatske Vlade za kori?tenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), ?to bi za krajnji cilj imalo porast ulaganja, produktivnosti i radnih mjesta u isto?noj Hrvatskoj.
Programske aktivnosti obuhva?aju:
- dijagnostiku postoje?eg stanja i utvr?ivanje prilika za nova ulaganja, izvoz i otvaranje novih radnih mjesta, s posebnim naglaskom na pet sektora: poljoprivredu/prehrambenu industriju, informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), drvoprera?iva?ku industriju, turizam i metaloprera?iva?ku industriju;
- uspostavu okvira za utvr?ivanje strate?kih projekata za prioritetno financiranje sredstvima iz fondova EU-a;
- utvr?ivanje pet pilot-projekata i osam strate?kih projekata za regiju, pri ?emu pet pilot-projekata obuhva?aju:
Promicanje izravnih stranih ulaganja (FDI) kako bi se strana ulaganja iskoristila za poticanje gospodarskog rasta u Slavoniji,
Ulaganja u regionalne inovacije i istra?ivanja kako bi se rije?io problem nesudjelovanja malih i srednjih poduze?a (MSP) te ve?ih tvrtki u nacionalnim inicijativama za financiranje istra?ivanja i razvoja,
Pobolj?anje upravlja?kih vje?tina MSP-ova kako bi se rije?ili problemi lo?ih rezultata u upravljanju i niske produktivnosti u Slavoniji,
Regionalne stipendije i razvoj karijera kako bi se na tr?i?tu rada rije?io problem neravnote?e izme?u nezaposlenih radnika i slobodnih radnih mjesta i
Osna?ivanje ?ena u ruralnoj Slavoniji kroz uklju?ivo poduzetni?tvo kako bi se rije?io problem visoke stope neaktivnosti ?ena u ruralnim podru?jima.
- ocjenu provedbe i u?inaka operativnih programa (OP) tijekom teku?eg programskog razdoblja EU-a od 2014. do 2020. i
- razvoj Plana za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske za idu?e financijsko razdoblje te mogu?ih rje?enja za institucionalni i programski okvir za kori?tenje sredstava iz ESIF-a u predstoje?em programskom razdoblju EU-a od 2021. do 2027.
K tome, savjetodavni tim okupio je i stru?njake iz vi?e vanjskih organizacija. Primjerice, Banka je s talijanskom regijom Emilia-Romagna potpisala Memorandum o razumijevanju kojim je uspostavljana jedinstvena podloga za suradnju u razmjeni znanja. U okviru te suradnje, stru?njaci iz spomenute regije s hrvatskim su partnerima podijelili svoje dugogodi?nje iskustvo u tome kako jedna regija mo?e biti uspje?na u osmi?ljanju i provedbi projekata financiranih sredstvima EU-a. Usto, regionalni ministar europskih poslova, istra?ivanja, obrazovanja i rada iz Emilie-Romagne doputovao je u Hrvatsku gdje se susreo s ministricom regionalnoga razvoja i fondova EU-a, odr?ao izlaganje pred visokim du?nosnicima i vodio raspravu o regionalnom razvoju. Dodatni anga?man vanjskog stru?nog kadra uklju?uje i suradnju s tehni?kim stru?njacima iz ?panjolske regije Baskije, koji ?e pru?iti podr?ku pri izradi Plana za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske, kao i savjetodavni tim tehni?kih stru?njaka za fondove EU-a iz Poljske, koji ?e dodatno pove?ati relevantnost znanja koja se koriste i razmjenjuju u provedbi ovog programa tehni?ke pomo?i.
U svom pristupu Banka se oslanja na vlastiti kadar iskusnih me?unarodnih stru?njaka, kao i na njihovu suradnju s doma?im savjetnicima koji im poma?u svojim poznavanjem posebnih prilika u vlastitoj zemlji. Svjetska banka u svom radu osobitu pozornost posve?uje procesu kontrole kvalitete kako bi svojim klijentima pru?ila potrebnu tehni?ku pomo?. Svoj doprinos aktivnostima i preporukama iz ovog programa tehni?ke pomo?i dalo je vi?e od 100 djelatnika i savjetnika Svjetske banke (me?unarodnih i doma?ih). ?lanovi savjetodavnog tima susreli su se s predstavnicima pribli?no 160 poduze?a, 28 organizacija civilnog dru?tva, mnogobrojnih lokalnih i ?upanijskih vlasti i tijela, kao i subjekata u podru?ju obrazovanja i inovacija.
Hrvatska Vlada i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a odgovorni su za provedbu preporuka koje je tim Svjetske banke dostavio MRRFEU-u u studenome 2019., poput onih koje se odnose na strate?ke projekte. Uloga Banke bila je pru?iti analiti?ku i savjetodavnu podr?ku. Sama Banka ne sastavlja Plan za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske, niti bilo koji drugi dokument koji je sastavni dio Vladinog Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.
3. Za?to ?e se umjesto prvotno predvi?ene Strategije teritorijalnog razvoja isto?ne Hrvatske izraditi Plan za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske?
Prvotna je nakana bila da se strategijom teritorijalnog razvoja obuhvati pet ?upanija na prostoru Slavonije, Baranje i Srijema. No u lipnju 2020. MRRFEU i Banka usuglasili su se da se prostorni obuhvat tehni?ke pomo?i pro?iri na jo? tri ?upanije koje ?e biti uklju?ene u 'Panonsku Hrvatsku' kao novu hrvatsku regiju prema klasifikaciji NUTS 2, a rije? je o Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisa?ko-moslava?koj i Karlova?koj ?upaniji. U prosincu iste godine Ministarstvo je odlu?ilo umjesto ?iroko obuhvatne strategije staviti fokus na industrijsku tranziciju Panonske regije u pet strate?kih sektora i za to izraditi Plan.
Plan za industrijsku tranziciju zami?ljen je kao podloga za razvoj regije Panonske Hrvatske u razdoblju od 2021. do 2027. godine, kao i za kori?tenje doma?ih i me?unarodnih sredstava u tu svrhu. Plan je va?an doprinos pove?anju djelotvornosti regionalnih razvojnih inicijativa jer donosi sveobuhvatan i na dokazima zasnovan proces koji po?iva na primjeni participativnog pristupa po na?elu ?odozdo prema gore¡°. Cilj ovog Plana bit ?e zadovoljenje posebnih podnacionalnih potreba koje se u Panonskoj Hrvatskoj razlikuju od onih u ostatku zemlje, uz istodobno rje?avanje problema rascjepkanosti inicijativa na ?upanijskoj i lokalnoj razini. Planom se tako?er ?eli pove?ati konkurentnost pet klju?nih industrijskih grana ove regije: (1) poljoprivredno-prehrambenu; (2) drvno-prera?iva?ku, (3) informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), (4) turizam, te (5) metaloprera?iva?ku i strojarsku industriju. Sam proces izrade Plana trebao bi doprinijeti:
- unaprje?enju mehanizama suradnje jedinica lokalne i regionalne (podru?ne) samouprave koje djeluju unutar regije koja donosi Plan,
- unaprje?enju stru?nosti predstavnika lokalne i regionalne (podru?ne) samouprave kad je rije? o strate?kom planiranju za programsko razdoblje EU-a od 2021. do 2027. i
- izgradnji regionalnog konsenzusa u prilog kona?ne verzije Plana za industrijsku tranziciju, ?to bi dovelo do njegovog usvajanja.
4. Koji su neki od glavnih nalaza ovog programa savjetodavnih usluga?
Mada jo? traje, ovaj program savjetodavnih usluga iznjedrio je vi?e klju?nih nalaza:
- Unato? tome ?to vlasti stavljaju poja?ani naglasak na Slavoniju, Baranju i Srijem, ta je regija i dalje podzastupljena u kori?tenju sredstava iz fondova kohezijske politike. Primjerice, iako u Slavoniji, Baranji i Srijemu ?ivi 18 % hrvatskoga stanovni?tva, od ukupnih sredstava ugovorenih u teku?oj financijskoj perspektivi za razdoblje 2014.¨C2020. za njih je izdvojeno tek oko 14 % iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) i 11 % iz Operativnog programa U?inkoviti ljudski potencijali (OPULJP).
- Unutar regije prisutna je rascjepkanost izdvajanja za regionalni razvoj. Primjerice, europskim sredstvima potpomognuto je 18 poslovnih inkubatora i osam inovacijskih centara, ?to se doima prevelikim brojem subjekata s obzirom na to da je regija razmjerno mala. Tu je i 26 turisti?kih zajednica, ?to je tako?er previ?e u odnosu na veli?inu regije i samoga sektora.
- Ima prostora za racionalizaciju plana projekata regionalnog razvoja, kao i za pobolj?anje njihove kvalitete. Sli?ne projekte moglo bi se objediniti, a projektnim prijedlozima koristilo bi kad bi njihovi ciljevi bili to?nije odre?eni i kad bi obuhva?ali prethodnu procjenu tro?kova i koristi.
- Vi?e dobrih prilika za odr?iv gospodarski rast regije krije se u sektorima poput poljoprivredno-prehrambene industrije, IKT-a i strojarstva. Strana ulaganja u Slavoniju mogla bi iznova pokrenuti rast slavonskoga gospodarstva, otvoriti nova radna mjesta i povezati Slavoniju s novim idejama, tehnologijama i stru?nim znanjem i iskustvom. Potencijala svakako ima i u drvnoj industriji, ali da bi se taj potencijal ostvario, Hrvatska bi trebala reformirati svoj sustav kvota za prodaju trupaca. Radi pove?anja koli?ine i kvalitete ulaganja, Slavonija bi trebala pobolj?ati ulaga?ku klimu i poslovno okru?enje te zauzeti proaktivan pristup izravnim stranim ulaganjima u ciljane sektore i ni?e.
- Nacionalne reforme mogu dodatno pripomo?i poticanju rasta i razvoja u Slavoniji. Primjerice, odre?eni uvjeti poslovanja u Hrvatskoj, kao ?to su njezin sustav poslovnih inspekcija i njezini parafiskalni nameti, izla?u tvrtke nepotrebnom pritisku, a moglo bi ih se pobolj?ati preusmjeravanjem svrhe inspekcija od ka?njavanja prema pra?enju uskla?enosti, uskla?ivanjem alata i informacija me?u inspektoratima te reformom sustava parafiskalnih nameta radi pove?anja transparentnosti i predvidljivosti, preispitivanjem i postupnim ukidanjem odre?enih parafiskalnih nameta, kao i uvo?enjem mogu?nosti jednokratne godi?nje uplate koja bi se mogla obaviti u elektroni?kom obliku. Jo? jedan primjer je i reforma sustava kvota za drvo, gdje bi postoje?i sustav administrativno reguliranih cijena i kvota bilo dobro zamijeniti sustavom utemeljenim na tr?i?nim cijenama kako bi se hrvatske tvrtke potaknule na pomak prema proizvodima vi?e vrijednosti i kako bi se privukli novi ulaga?i.
- Naposljetku, prostora za pobolj?anje ima i u uskla?ivanju rada dr?avnih ministarstava na zajedni?kim ciljevima za regiju Panonske Hrvatske. Tim uskla?ivanjem osigurala bi se dosljednost i sveobuhvatnost razvojnih mjera u Panonskoj regiji. Ostvarivanju tog cilja trebao bi uvelike pripomo?i i budu?i Plan za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske.
Dokumenti za preuzimanje
1. Rast i radna mjesta u Slavoniji, Baranji i Srijemu ¨C (1.1) (sije?anj 2019. / revidirano u travnju 2019.)
2. Rast i radna mjesta u SBS ¨C (1.1)
(travanj 2019.)
3. Rast i radna mjesta u SBS ¨C (1.2.b) (prosinac 2019.)
4. Rast i radna mjesta u SBS ¨C
(prosinac 2019.)
- Okvir za utvr?ivanje prioriteta strate?kih projekata
- Elementi investicijskih strategija za instrumente podr?ke poslovanju i financijske instrumente
5. Rast i radna mjesta u SBS ¨C
(prosinac 2019.)
- Pregled operativnih programa ESIF-a za razdoblje 2014.¨C2020.
- Tehni?ke napomene ili prezentacije za najmanje 5 dodatnih projekata
- Ulazne informacije za preglede operativnih programa (OP)